STATUT

Ovim Statutom utvrđuje se: naziv, skraćeni naziv, sjedište i teritorij djelovanja udruge Društvo psihologa Sisačko-moslavačke županije (u daljem tekstu Društvo); izgled pečata Društva, zastupanje, ciljevi, područja djelovanja Društva sukladno ciljevima, ciljane skupine Društva, djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi Društva, ostvarivanje javnosti rada Društva; članstvo, prava, obaveze i odgovornost članova, stegovna odgovornost članova i način vođenja popisa članova; način objedinjavanja djelovanja nositelja aktivnosti, unutarnji ustroj Društva; tijela Društva, njihov sastav, način sazivanja sjednica, ovlasti, način odlučivanja, uvjeti i način izbora i opoziva, trajanje mandata u tijelima upravljanja te način sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata; izbor i opoziv likvidatora, način stjecanja imovine i raspolaganje imovinom, postupak s imovinom u slučaju prestanka rada Društva, način rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge i druga pitanja od značaja za udrugu Društvo psihologa Sisačko-moslavačke županije.

Naziv udruge glasi: Društvo psihologa Sisačko-moslavačke županije (u daljem tekstu Društvo).

Skraćeni naziv Društva glasi: DPSMŽ.

Sjedište Društva je u Sisku.

Odluku o adresi i promjeni adrese sjedišta Društva donosi Upravni odbor Društva.

Društvo djeluje na području Sisačko-moslavačke županije, a iznimno, odlukom Skupštine Društva može djelovati na području cijele Republike Hrvatske.

Društvo zastupa Predsjednik, a u slučaju njegove spriječenosti pravo zastupanja imaju Dopredsjednik i Tajnik.

Društvo ima pečat okruglog oblika promjera 35 mm u kojem je obodno ispisano Društvo psihologa Sisačko-moslavačke županije. U njegovoj sredini nalazi se amblem (logo) Društva kojega čini stilizirano slovo grčkog alfabeta „psi“.

Pečat čuva i ovlašten ga je koristiti Predsjednik i drugi članovi Društva koje on ovlasti.

Temeljni ciljevi Društva su:

• Skrb o kvaliteti života, mentalnom/psihičkom zdravlju i psihosocijalnoj potpori svih skupina u zajednici

• Sudjelovanje u kreiranju politika vezanih uz mentalno zdravlje

• Skrb o cjelovitom psihofizičkom razvoju mladih

• Provođenje edukacija iz područja psihologije

• Prevencija i suzbijanje ovisnosti

• Poticanje i razvoj odgovornog roditeljstva te roditeljskih kompetencija

• Prevencija nasilja i devijantnih oblika ponašanja

• Razvoj i popularizacija svih grana teorijske i primijenjene psihologije

• Skrb o društvenom položaju i promidžbi psihologije kao struke

• Skrb o profesionalnim interesima i profesionalnim zadaćama psihologa - članova Društva

Područja djelovanja Udruge sukladno ciljevima su:

• zaštita zdravlja

• socijalna djelatnost

• obrazovanje, znanost i istraživanje

• demokratska politička kultura

• ljudska prava

• međunarodna suradnja

Ciljane skupine Udruge s obzirom na članstvo i korisnike prema kojima je udruga usmjerena su:

• akademska zajednica

• djeca - opća populacija

• djeca s poremećajima u ponašanju

• djeca s teškoćama u razvoju

• djeca u riziku od socijalne isključenosti

• djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi

• djeca iz obitelji korisnika sustava socijalne skrbi

• darovita djeca i mladi

• građani - opća populacija

• jednoroditeljske obitelji

• mladi - opća populacija

• mladi s poremećajima u ponašanju

• mladi s rizičnim oblicima ponašanja

• mladi s teškoćama u razvoju

• odgojno-obrazovni djelatnici

• obitelji

• osobe sa psiho-socijalnim teškoćama

• osobe s invaliditetom

• osobe s intelektualnim teškoćama

• osobe starije životne dobi

• osobe u riziku od siromaštva i siromašne osobe

• ovisnici i liječeni ovisnici

• slijepe i slabovidne osobe

• nezaposleni

• poslodavci

• roditelji

• roditelji djece s teškoćama u razvoju

• učenici

• studenti

• volonteri

• lokalna i regionalna samouprava

• predstavnici medija

• zdravstvene ustanove

• odgojno-obrazovne ustanove

• udruge i građanske inicijative

Društvo svoje temeljne ciljeve ostvaruje ovim djelatnostima:

1. obrazovanje, znanost i istraživanje:

   • organizacijom savjetovanja, javnih predavanja, tribina, seminara, okruglih stolova i ostalih oblika psihološkog rada za sve skupine u zajednici

   • zaštitom profesionalnog statusa i zastupanjem profesionalnih interesa svojih članova

   • aktivnim utjecanjem na donošenje i provedbu zakona i drugih propisa koji su u vezi s područjem psihološke djelatnosti

   • informiranjem članstva o zakonskim i upravnim aktima, podacima, pravilnicima i sl. kojima se regulira djelatnost psihologa u svim područjima njihova rada

   • brigom o provedbi i poštivanju načela profesionalne etike reguliranih Etičkim kodeksom psihologa

   • brigom o pravilnoj uporabi stručnog psihologijskog nazivlja

   • brigom o izobrazbi i stručnom usavršavanju psihologa organiziranjem savjetovanja, predavanja, seminara, kongresa, tribina i drugih stručnih skupova kojima je cilj poboljšanje obrazovanja psihologa i njihovog stručnog položaja

   • poticanjem razvitka psihologijske znanosti i njezine odgovarajuće primjene u praksi prezentiranjem primjenjivosti psihologijskih znanja kroz organiziranje stručnih seminara, predavanja i radionica

   • svim drugim djelatnostima koje pridonose razvitku i boljem statusu psihologa i psihološke struke

   • popularizacijom psihologije kao znanosti

   • sudjelovanjem u radu i djelovanju Hrvatske psihološke komore i Hrvatskom psihološkom društvu

   • poticanjem, izradbom i objavljivanjem znanstvenih i stručnih psihologijskih publikacija

2. zaštita zdravlja

   • prevencijom i zaštitom mentalnog zdravlja

   • preventivnim djelovanjem, unapređenjem i zaštitom zdravlja

3. socijalna djelatnost

   • socijalnim uslugama

   • savjetovanjem i pomaganjem

   • psihosocijalnom podrškom

   • ranom intervencijom

   • pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija)

   • psihosocijalnom pomoći u kriznim situacijama

   • prevencijom nasilja

   • prevencijom i suzbijanjem ovisnosti

   • stručnom pomoći i podrškom

4. međunarodna suradnja

   • umrežavanjem i međunarodnom znanstvenom i stručnom suradnjom

   • stručnom suradnjom s drugim istovrsnim i sličnim društvima i organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu te svim organizacijama koje podupiru rad Društva

   • suradnjom i komunikacijom sa institucijama i poslovnim sektorom

Rad Društva je javan. Javnost rada osigurava se i ostvaruje pravodobnim i istinitim izvješćivanjem članova društva i putem javnog priopćavanja. Članovi se o radu Društva izvješćuju elektroničkom poštom i putem sjednica tijela Društva, a u slučaju potrebe, i dostavom pisanih materijala poštom.

Predstavnici sredstava javnog priopćavanja mogu biti nazočni sjednicama tijela upravljanja Društva i izvještavati javnost o radu tih tijela i Društva, osim u slučajevima kad nadležno tijelo odlučuje drugačije.

Društvo može imati i mrežnu stranicu. Sve informacije o radu, poslovanju i odlukama Društva ili njegovih tijela javni su i mogu se objavljivati na mrežnoj stranici Društva.

Članovi Društva mogu biti fizičke osobe koje su završile studij psihologije, a koje podržavaju djelatnost Društva i prihvaćaju njegov Statut i opće akte.

Članstvo u Društvu može biti redovno i počasno.

Redovni članovi Društva su osobe koje su diplomirani psiholozi, profesori psihologije ili magistri psihologije, koji u pravilu imaju mjesto boravka na području Sisačko-moslavačke županije, ili su zaposleni na njenom području.

Počasni član Društva može biti istaknuti psiholog ili drugi stručnjak državljanin Republike Hrvatske, te strani državljanin koji je svojim djelovanjem posebno pridonio razvitku psihologije u Republici Hrvatskoj i radu Društva.

Odluku o prijemu u članstvo donosi Upravni odbor Društva na temelju prijedloga članova Društva, pristupnice i priloženih dokumenata fizičke osobe koja je zainteresirana za prijem u članstvo.

Članom Društva se postaje danom upisa u popis članova.

Društvo vodi popis svojih članova. Popis članova vodi se elektronički i sadrži podatke o osobnom imenu, osobnom identifikacijskom broju (OIB), datumu rođenja, datumu pristupanja Društvu, kategoriji članstva te datumu prestanka članstva u Društvu.

Popis članova može sadržavati i druge podatke, a odluku o tome donosi Upravni odbor Društva.

Popis članova dostupan je na uvid svim članovima i nadležnim tijelima, na njihov zahtjev.

Popis članova vodi Tajnik Društva.

Prava, obveze i odgovornosti redovnih članova Društva su:

• da donose odluke relevantne za rad Društva i njegovih tijela

• da biraju i budu birani u tijela Društva

• da budu obaviješteni o materijalnom i financijskom poslovanju Društva

• da budu obaviješteni o radu Društva i potiču unapređenje djelovanja Društva u ostvarivanju njegovih djelatnosti

• da daju prijedloge, mišljenja i primjedbe na rad Društva i njegovih tijela

• da se pridržavaju odredaba ovog Statuta i drugih općih akata Društva

• da redovito plaćaju članarinu

• da čuvaju i podižu ugled Društva

Počasni članovi imaju sva prava kao i članovi, osim prava birati i biti birani u tijela Društva te prava odlučivanja na Skupštini Društva.

Vježbenici, nezaposleni psiholozi i umirovljenici oslobođeni su od plaćanja članarine.

Članstvo u Društvu prestaje:

• prestankom postojanja Društva

• pismenom izjavom o istupanju iz članstva

• usmenom izjavom o dragovoljnom istupanju iz članstva pred Upravnim odborom danom davanja izjave

• isključenjem iz članstva zbog povrede članskih obveza i odgovornosti

• neplaćanjem članarine

• smrću člana

Članovi Društva preuzimaju obveze i odgovornosti koje proizlaze i zakona i drugih pravnih propisa, ovog Statuta i drugih akata Društva.

Članovi Društva stegovno odgovaraju za povredu članskih obveza i odgovornosti:

• kršenje zakonskih i drugih obveza u svezi djelovanja Društva

• kršenje odredaba Statuta

• narušavanje ugleda Društva

• ugrožavanje interesa Društva

• prouzročenje ozbiljne štete Društvu i njegovom članstvu

• neplaćanje članarine

Ukoliko član Društva ne podmiruje članarinu Društvu, Upravni odbor Društva donosi opomenu te taj član nema pravo odlučivanja na Skupštini Društva sve dok ne dostavi dokaz o uplaćenoj članarini ili dokaz o promjeni radnog statusa zbog kojeg ima pravo na oslobođenje od plaćanja članarine (nezaposlenost, umirovljenje).

Odluku o isključenju iz članstva Društva zbog neplaćanja članarine donosi Upravni odbor Društva ukoliko član Društva ni nakon opomene pred isključenje, u propisanom roku ne podmiri članarinu za tekuću godinu.

Stegovna odgovornost članova utvrđuje se u stegovnom postupku.

Stegovni postupak može pokrenuti 1/3 članova Društva.

Stegovni postupak vodi i stegovne mjere izriče Upravni odbor Društva.

U stegovnom postupku utvrđuju se okolnosti uslijed kojih je došlo do povrede članskih obveza i odgovornosti, težina povrede i šteta nastala za Društvo.

Za utvrđenu povredu članskih obveza i odgovornosti mogu se izreći sljedeće stegovne mjere:

1. opomena

2. isključenje iz Društva.

Član Društva kojem je izrečena stegovna mjera ima pravo žalbe Skupštini u roku od 15 dana. Skupština Društva dužna je riješiti žalbu u roku 30 dana računajući od dana dostave žalbe. Odluka Skupštine je konačna.

Svaki član Društva ima pravo pisanim putem upozoriti Upravni odbor ili Skupštinu Društva na nepoštivanje odredbi Statuta ili nepravilnosti u provedbi odluka tijela Društva.

Svaki član Društva ima pravo pismene pritužbe na rad pojedinih članova ili tijela Društva.

Na upozorenja i pritužbe člana Upravni odbor je dužan odgovoriti pismeno u roku od 30 dana od njihovog primitka.

Članovi Društva upravljaju Društvom neposredno na Skupštini i putem izabranih predstavnika u drugim tijelima Društva.

Tijela Društva su:

• Skupština Društva

• Predsjednik Društva

• Dopredsjednik Društva

• Tajnik Društva

• Upravni odbor Društva

• Odbori, povjerenstva i druga povremena tijela

Skupština je najviše tijelo upravljanja Društvom koja odluke donosi na sjednicama, a čine ju svi redovni članovi Društva. Prilikom odlučivanja na sjednici Skupštine Udruge svaki nazočni član odlučuje jednim glasom.

Sjednici Skupštine mogu prisustvovati i počasni članovi Udruge, ali nemaju pravo odlučivanja na Skupštini.

Sjednica Skupštine može biti redovna, izvanredna, izborna i svečana. Redovna sjednica Skupštine održava se najmanje jednom godišnje, dok se izborna sjednica Skupštine održava svake četiri godine.

Sjednice Skupštine saziva i vodi Predsjednik Udruge.

U slučaju njegove spriječenosti sjednicu Skupštine saziva i vodi Dopredsjednik Udruge.

Sjednicu Skupštine Društva saziva Predsjednik Društva dostavljanjem poziva elektroničkom poštom članovima najmanje pet dana prije održavanja sjednice, a prema potrebi, poziv se može dostaviti i poštom. Poziv sadrži podatke o mjestu i vremenu održavanja sjednice te prijedlog dnevnog reda s obrazloženjem. Uz poziv dostavljaju se i materijali o pitanjima koja su na dnevnom redu.

Odluke Skupštine su važeće i kad članovi odluku podrže i izglasaju telefonski, e-mailom ili Skype komunikacijom. Ovakve Odluke donosit će se kada treba djelovati žurno i ne postoji mogućnost sastajanja svih članova.

E-sjednicu Skupštine saziva Predsjednik Društva dostavljanjem poziva elektroničkom poštom najmanje tri dana prije održavanja e-sjednice. Ukoliko se članovi Društva ne odazovu e-sjednici, smatra se da se slažu sa prijedlogom odluke koja je predmet rasprave i glasovanja.

Izvanrednu sjednicu Skupštine saziva Predsjednik Društva na vlastitu inicijativu ili na zahtjev 1/3 redovitih članova Društva. Na izvanrednoj sjednici Skupštine razmatraju se samo pitanja zbog kojih je skupština sazvana. Prema potrebi, Društvo može održati i izvanrednu elektroničku sjednicu Skupštine (e-sjednicu).

U svom zahtjevu za sazivanje izvanredne sjednice Skupštine predlagatelji su obvezni predložiti dnevni red sjednice.

Ako Predsjednik Društva ne sazove izvanrednu sjednicu Skupštine na zahtjev predlagača iz prethodnog stavka, u roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva, sazvat će je predlagači. Postupak sazivanja izvanredne sjednice Skupštine istovjetan je postupku opisanom u prethodnom članku.

Svečana sjednica Skupštine saziva se radi obilježavanja važnih datuma ili uspjeha u radu Društva.

U slučaju isteka mandata Skupštini i svim Tijelima Društva, sjednicu Skupštine može sazvati bilo koji redovan član Društva, uz pisanu suglasnost najmanje dva člana Društva prema postupku opisanom u prethodnom članku.

Sjednicom Skupštine predsjedava Predsjednik Udruge.

Skupština može pravovaljano odlučiti natpolovičnom većinom od ukupnog broja prisutnih redovnih članova Skupštine. U pravilu, glasovanje na sjednici Skupštine je javno, osim ako Skupština iznimno ne odredi drugačije.

Odluke o prestanku rada Društva, Skupština donosi 2/3 većinom nazočnih članova Skupštine.

O radu sjednice vodi se zapisnik koje se čuva u arhivi.

Skupština Društva ima sljedeća prava i obveze:

• usvaja Statut i njegove izmjene i dopune

• donosi druge opće akte potrebne za djelovanje Društva

• bira i razrješava osobe ovlaštene za zastupanje; predsjednika, dopredsjednika i tajnika

• bira i razrješava sve članove tijela Društva

• bira i opoziva likvidatora Društva

• odlučuje o udruživanju s drugim udrugama, učlanjivanju ili istupanju iz njih

• usvaja plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku i izvješće o radu za prethodnu godinu te usvaja i godišnje financijsko izvješće

• odlučuje o visini članarine

• odlučuje o sudjelovanju Društva u radu nacionalnih i međunarodnih udruga

• rješava žalbe članova Društva u drugom stupnju

• odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, gospodarskih djelatnosti, prestanku rada Društva i raspodjeli preostale imovine Društva

• donosi odluku o statusnim promjenama

• proglašava počasne članove Društva

• odlučuje i o drugim pitanjima od značaja za rad Društva utvrđenim ovim Statutom koja nisu stavljena u nadležnost drugih tijela

Predsjednik Društva ovlašten je za zastupanje Društva, a u slučaju njegove spriječenosti pravo zastupanja imaju Dopredsjednik i Tajnik.

Predsjednik Društva obavlja izvršne i druge poslove određene ovim Statutom.

Predsjednika bira Skupština na mandat od četiri godine. Ista osoba može više puta biti ponovo birana za Predsjednika Društva.

Predsjednik zastupa Udrugu, predsjeda sjednicama Skupštine i Upravnog odbora te odgovara za zakonitost njenog rada.

Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Skupštine i Predsjednik Upravnog odbora.

Predsjedniku Društva može prestati mandat prije isteka vremena na koje je biran:

• na vlastiti zahtjev

• u slučaju nemogućnosti obavljanja dužnosti duljem od šest mjeseci

• opozivom

Do opoziva Predsjednika Društva može doći zbog razloga navedenih u članku 16. ovog Statuta.

Postupak za opoziv Predsjednika Društva može se pokrenuti na zahtjev najmanje 1/2 članova Društva.

O zahtjevu za opoziv Predsjednika Društva raspravlja se i odlučuje na izvanrednoj sjednici Skupštine Društva koja se saziva u skladu s odredbama ovog Statuta.

Predsjednik Društva bit će opozvan ako je odluka o opozivu donesena natpolovičnom većinom svih članova društva.

U slučaju prestanka mandata Predsjednika Društva prije isteka vremena na koje je biran provodi se postupak izbora novog Predsjednika Društva za preostali dio mandata na izvanrednoj sjednici Skupštine Društva.

U slučaju opoziva Predsjednika Društva na sjednici na kojoj je isti opozvan bira se novi Predsjednik Društva za preostali dio mandata.

Predsjednik Društva ima sljedeća prava i obveze:

• odgovara za zakonitost rada Društva

• saziva i vodi sjednice Skupštine Društva i Upravnog odbora, te predlaže dnevni red

• provodi odluke Skupštine i rukovodi radom Društva

• predlaže program rada, projekte i programe Društva

• odgovoran je za podnošenje Skupštini prijedloga godišnjeg financijskog izvješća

• predlaže akcije, mjere i događanja za unapređenje rada Društva

• zastupa i predstavlja Društvo u odnosima s drugim subjektima

• potpisuje sve službene dokumente

• sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun Društva

• obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, Statutom i aktima Društva

Društvo ima jednog dopredsjednika.

Dopredsjednik pomaže Predsjedniku Društva u ostvarenju ciljeva i programa rada Udruge.

Dopredsjednik zastupa Društvo u slučaju odsustva ili spriječenosti Predsjednika i zamjenjuje ga u svim poslovima.

Odredbe ovog Statuta o izboru, trajanju mandata i prestanku mandata Predsjednika Društva na odgovarajući način se primjenjuju na Dopredsjednika Društva.

Tajnika bira Skupština na vrijeme od četiri godine, a nakon toga može biti ponovo biran.

Tajnik Društva:

• priprema rad Skupštine i Upravnog odbora Društva

• priprema nacrte prijedloga općih akata koje donosi Skupština

• priprema program rada i financijski plan u suradnji s Predsjednikom Društva i Upravnim odborom

• komunicira s članovima Udruge

• vodi popis članova

• vodi zapisnike sa sjednica Skupštine i dostavlja ih nadležnom Uredu koji vodi Registar udruga

• vodi zapisnike sa Upravnog odbora

• vodi i čuva pismohranu Društva

• vodi računovodstveno-financijsko i administrativno poslovanje Društva u skladu sa zakonskim propisima

• obavlja stručne i druge poslove za potrebe Predsjednika Društva i Upravnog odbora u skladu s općim aktima Društva

• zastupa Društvo u slučaju spriječenosti Predsjednika

Upravni odbor ima pet članova koje Skupština bira na 4 godine, a nakon toga mogu biti ponovno birani. Predsjednik, dopredsjednik i tajnik po dužnosti su članovi Upravnog odbora.

Za člana Upravnog odbora biraju se osobe koje se ističu svojom stručnošću, marljivošću i odgovornošću te doprinosom u popularizaciji i primjeni psihologije za dobrobit društva i zajednice.

Upravni odbor sastaje se po potrebi, a najmanje jedanput godišnje.

Upravni odbor može punovažno odlučivati ako sjednici prisustvuje najmanje 3 člana, a odluke donosi natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova javnim glasanjem. Upravni odbor saziva Predsjednik Društva. U slučaju njegove spriječenosti sjednicu može sazvati Dopredsjednik ili Tajnik Društva.

Upravni odbor saziva se dostavljanjem poziva elektroničkom poštom članovima najmanje tri dana prije održavanja sjednice. Prema potrebi, poziv se može dostaviti i poštom. Poziv sadržava podatke o mjestu i vremenu održavanja sjednice te prijedlog dnevnog reda s obrazloženjem.

Upravni odbor može donositi važeće odluke kad članovi odluku podrže i izglasaju telefonski, e-mailom ili Skype komunikacijom.

Upravni odbor Društva:

• upravlja Društvom u skladu sa zakonom, Statutom i općim aktima Društva

• prati provođenje programa rada Društva

• utvrđuje prijedlog Statuta i njegove izmjene i dopune

• utvrđuje prijedlog godišnjeg programa rada i izvješćuje o njegovoj provedbi

• utvrđuje prijedlog godišnjeg financijskog plana, izvješćuje o poslovanju Udruge, te podnosi završni račun

• odlučuje o prijemu u članstvo

• odlučuje o isključenju iz članstva, brine se o informiranju članstva i javnosti

• odlučuje o stjecanju i korištenju imovine Društva

• predlaže sudjelovanje Društva u radu hrvatskih i inozemnih organizacija, učlanjivanju i udruživanju u druge organizacije i istupanju iz njih

• osniva povjerenstva, ekspertne skupine i druga tijela zadužena za ostvarivanje ciljeva Društva

• donosi pravilnike i druge akte važne za reguliranje ovlasti i djelovanje tijela upravljanja i stručne službe

• odlučuje o promjeni adrese sjedišta Društva

• odlučuje o partnerskim odnosima i projektnim prijedlozima za natječaje

• priprema i organizira stručne i druge skupove, seminare i radionice

• odlučuje o dodjeli priznanja i nagrada osobama zaslužnim za promicanje aktivnosti Društva

• obavlja sve druge aktivnosti koje mu Skupština stavi u nadležnost

Upravni odbor Društva imenuje odbore, povjerenstva i druga povremena tijela za obavljanje poslova i zadaća za koje su osnovani. Oni izvješće o svom radu podnose Upravnom odboru Društva.

U odluci o osnivanju utvrđuje se sastav tijela, ciljevi osnivanja, prava i obveze tijela i članova tijela te vrijeme na koje se tijelo osniva.

U cilju poticanja i rješavanja užih specijalističkih problema Društvo može osnovati odgovarajuće ekspertne skupine. Članovi ekspertnih skupina su članovi Društva, specijalisti za određena područja psihološke djelatnosti.

Ukoliko je potrebno, ekspertna skupina može kao aktivnog sudionika u rješavanju problema predložiti i osobu koja nije član Društva, a koja treba prihvatiti Statut i ciljeve djelovanja društva.

Upravni odbor donosi odluku o osnivanju i raspuštanju ekspertne skupine.

Društvo se može udruživati u druge srodne asocijacije u zemlji i inozemstvu i surađivati s njima prema utvrđenim propozicijama.

Odluku o udruživanju i učlanjivanju donosi Skupština na prijedlog Upravnog odbora.

Radi što bolje povezanosti članstva te kvalitetnijeg stručnog rada, Društvo može osnivati svoje ustrojbene oblike. Ustrojbeni oblici Društva nisu pravne osobe.

Odluku o osnivanju, način rada i ukidanju ustrojbenih oblika donosi Skupština Udruge na prijedlog Upravnog odbora.

Unutarnji ustroj, nadležnost te ostala prava i obveze ustrojbenih oblika uređuju se Pravilnikom o radu ustrojbenih oblika.

Pravilnik o radu ustrojbenih oblika mora biti u skladu sa Statutom, a donosi ga Skupština na prijedlog Upravnog odbora.

Imovinu Društva čine novčana sredstva koje je Društvo steklo:

• uplatom članarina

• dobrovoljnim prilozima i darovima

• financiranjem programa i projekata društva iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora

• obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi

• druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom

• njezine nepokretne i pokretne stvari, i druga imovinska prava

Društvo raspolaže svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti određenih Statutom, u skladu sa zakonom.

Svi prihodi i rashodi određuju se financijskim planom koji se donosi za jednu poslovnu godinu za koju je donijet. Po završetku poslovne godine sastavlja se godišnji obračun.

Predsjednik Društva i osobe koje Skupština ovlasti imaju naredbodavno pravo u raspolaganju imovinom Društva.

Društvo vodi poslovne knjige i sastavlja financijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.

Obavljanje organizacijskih, financijskih i administrativnih poslova za potrebe Društva umjesto Tajnika mogu obavljati i tvrtke kojima Upravni odbor povjeri tu dužnost.

Međusobne obveze Društva i tvrtke u pogledu obveza iz stavka 1. ovog članka određuju se ugovorom.

Društvo prestaje postojati:

• odlukom Skupštine o prestanku Društva

• odlukom Skupštine o pripajanju drugoj udruzi, spajanju s drugom udrugom, podjele udruge razdvajanjem

• u drugim slučajevima predviđenim Zakonom

Skupština će donijeti odluku o prestanku kada ocijeni da više ne postoji potreba za djelovanjem Društva ili da Društvo ne ostvaruje ili ne može ostvariti ciljeve radi kojih je utemeljeno.

U likvidacijskom postupku Društvo zastupa likvidator. Otvaranjem likvidacijskog postupka likvidator se upisuje u Registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz Registra udruga.

Likvidatora imenuje i opoziva Skupština Udruge na prijedlog redovnih članova. Likvidator može biti fizička ili pravna osoba te ne mora biti član udruge, a bira se na neodređeno vrijeme.

U slučaju prestanka postojanja Društva, imovina se nakon namirenja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka predaje udruzi, ustanovi ili zakladi koje imaju iste ili slične statutarne ciljeve, a na osnovi odluke Skupštine.

Ukoliko je Udruga primila sredstva iz javnih izvora, u slučaju prestanka postojanja, Udruga ostatak sredstava vraća u proračun iz kojeg su financijska sredstva dodijeljena.

U slučaju da se iz bilo kojeg razloga Skupština Udruge ne može sastati i donijeti odluku iz prethodnog stavka, preostalu imovinu stječe jedinica lokalne samouprave na čijem je području sjedište udruge.

U slučaju spora i sukoba interesa unutar Društva, Skupština Društva imenuje tročlano povjerenstvo za rješavanje spora i sukoba interesa. Povjerenstvo vodi postupak mirenja te daje mišljenje i preporuke vezane uz sukob interesa te o svemu podnosi izvješće Skupštini koja donosi odluku o daljnjim postupcima.

Odluka Skupštine je konačna.

Članovi Društva u svim poslovima od interesa i značaja za Društvo će postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i vjerodostojnost Društva. U obavljanju djelatnosti Društva članovi ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad interesa Društva. Ako se dogodi spor između članova Društva koji otežava ili onemogućava rad Društva te se ne može riješiti kroz postupke propisane ovim Statutom, članovi Društva biti će dužni pokušati taj spor riješiti mirenjem.

Ako postupak mirenja ne uspije, članovi Društva spor rješavaju pred mjesno nadležnim općinskim sudom.

Članovi Društva će sami nadzirati rad Društva. Ako član smatra da je Društvo povrijedilo statut ili drugi opći akt udruge, ovlašten je na to upozoriti skupštinu te zahtijevati da se nepravilnosti otklone.

U slučaju da su privatni interesi člana Društva u suprotnosti s interesom Društva ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristran rad člana Društva u obavljanju djelatnosti Društva, član Društva koji se zatekne u sukobu interesa dužan je o tome bez odlaganja izvijestiti Upravni odbor i ako je moguće, izuzeti se od daljnjeg rada na konkretnoj djelatnosti.

U slučaju dvojbe o mogućem sukobu interesa, bilo koji član Društva može zatražiti mišljenje od Upravnog odbora.

U slučaju pojavljivanja mogućeg sukoba interesa član Društva dužan je razriješiti ga tako da zaštiti interes Društva. U slučaju dvojbe o mogućem sukobu interesa član Društva je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni od interesa Društva.

Za uspješne rezultate u promicanju i unapređivanju psihologije u Republici Hrvatskoj i ciljeva i djelatnosti Društva, Društvo može dodijeliti priznanja i nagrade.

Odluku o dodjeli priznanja i nagrada donosi Povjerenstvo za priznanja i nagrade u skladu s općim aktom kojeg donosi Skupština. Povjerenstvo za priznanja i nagrade imenuje Skupština.

Statut je temeljni opći akt Udruge i svi drugi akti moraju biti usklađeni sa Statutom.

Statut Društva odnosno izmjene i dopune Statuta donosi Skupština dvotrećinskom većinom glasova nazočnih redovnih članova Društva nakon provedene rasprave.

Inicijativu za izmjene i dopune Statuta može pokrenuti najmanje 1/3 redovnih članova udruge.

Inicijativa za izmjene i dopune Statuta podnosi se u pismenom obliku Predsjedniku i/ili Upravnom odboru koji su nadalje dužni prijedlog izmjena i dopuna uvrstiti u dnevni red prve sljedeće sjednice Skupštine.

Prijedlog izmjena i dopuna statuta mora sadržavati novu formulaciju članaka Statuta čije se izmjene i dopune predlažu uz obrazloženje prijedloga.

Tumačenje odredaba ovog Statuta daje Skupština Društva.

Tumačenje drugih akata Udruge daje Upravni odbor Društva.

Sva unutarnja proceduralno-statutarna pitanja koja nisu uređena ovim Statutom, a zahtijevaju podrobnu razradu, uređuju se općim aktima koje donosi Skupština Udruge.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se danom upisa u Registar udruga RH pri nadležnom tijelu državne uprave Sisačko-moslavačke županije.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Društva od 27.11.2003., te Odluke o izmjenama i dopunama Statuta od 07.05.2010. godine.

Statut potpisuje imenom, prezimenom, oznakom svojstva i vlastoručnim potpisom osoba ovlaštena za zastupanje Udruge.

Izvori: Statut od 10.09.2015.; Izmjene i dopune Statuta donesene na sjednici Skupštine održanoj 14.02.2021., s datumom u Sisku 01.03.2021. i ovjerom nadležnog upravnog tijela od 26.03.2021.